Vukovar

Smještaj

Vukovar je smješten u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske (45° 20’sjeverne geografske širine i 16° 40′ istočne geografske dužine) i središte je Vukovarko-srijemske županije. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav (Luka Vukovar – dunavski km 1335) i ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u SR Jugoslaviji.

Zahvaljujući specifičnosti svog zemljopisnog položaja, prvenstveno obilježenog međunarodnim plovnim putem – rijekom Dunav, Vukovar predstavlja značajno saobraćajno čvorište magistralnih pravaca. Dobra je prometna povezanost sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i SR Jugoslavijom.

Vukovar je udaljen 16 km od grada Vinkovaca, najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Dobro je povezano državnom cestom D55 preko Vinkovaca s 39 km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti D4 Zagreb-Lipovac. Sa 33 km udaljenim Osijekom povezuje ga državna cesta D2. Izgradnjom zračne luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara, ovo je područje uključeno i u zračni promet.

Planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava, koji će povezati ove dvije rijeke između Vukovara i Bosanskog Šamca, dio je budućeg kombiniranog riječno-željezničkog prometnog koridora Podunavlje-Jadran. Ishodište kanala je na prostoru današnje luke Vukovar. Tim kanalom će Vukovar dobiti na prometno-strateškom značaju u tranzitu roba ovog dijela Europe. Očekuje se da će Vukovar postati glavna hrvatska riječna luka s obilježjem velike međunarodne robne, trgovačke i proizvodne zone.

Sve navedeno svrstava Vukovar među najznačajnije točke magistralnih prometnica Republike Hrvatske, a posebice međunarodnog tranzita roba.

Problematika Vukovarskog gospodarstva

Problematika Vukovarskog gospodarstva je izuzetno kompleksna i mora se sagledavati u okvirima ratnih i poslijeratnih posljedica. Najveći problem predstavlja teška ekonomska situacija tvrtki koje su bile prijeratni nositelji razvoja Vukovara. Nekadašnje gigante poput Borova, Vupika, Vuteksa i drugih vukovarskih tvrtki, od kojih su neke zapošljavale i po dvadesetak tisuća ljudi, više nije moguće obnoviti, niti treba razmišljati o obnovi vukovarskog gospodarstva isključivo u tom pravcu. Većina ovih tvrtki su trenutno ili u stečaju ili u procesu privatizacije, a ujedno su opterećene dugovima, viškom zaposlenih, tehnološki zastarjelom tehnologijom, velikim oštećenjima na objektima, gubitkom tržišta, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka itd.Uprave ovih tvrtki svjesne su da više ne mogu težiti prijeratnom obimu proizvodnje i zapošljavanja, nego se prilagođavati novim tržišnim uvjetima – globalizaciji tržišta i sve agresivnijom borbom za tržište, stoga i nužnom smanjenju troškova kroz automatizaciju poslovnih procesa, porast produktivnosti i stručno usavršavanje. Bit će potrebno nekoliko godina da se ove tvrtke prilagode novim zahtjevima, a prije svega je potrebno završiti stečajne postupke i završiti započete procese privatizacije. Vlada je s ciljem rasterećenja poslovanja pojedinih tvrtki otpisala značajni dio dugova, nakon čega su se uspjele izboriti i ponovno stati na noge, nastavljajući sa poslovanjem.

Poduzetništvo, s druge strane, u Vukovaru nema tradiciju upravo zbog navedene orjentacije prijeratnog vukovarskog gospodarstva. Teško je i pronaći banku koja bi pratila lokalne poduzetnike, posebice obrtnike, jer je njihov najveći problem nedostatak instrumenata osiguranja povrata kreditnih sredstava. Stanovi, ako su i obnovljeni, nisu u privatnom vlasništvu, jer u Vukovaru nije proveden otkup stanova.

Kada smo kod imovine, apsurdna je činjenica da je u Vukovaru poslovni prostor izuzetno skup, zbog velike potražnje za njim. Nepostojanje prostornih preduvjeta za dolazak investitora je jedan od najvećih zapreka dosadašnjem dolasku investitora.

Kako su ljudski resursi pokretači razvoja svakoga Grada, treba imati u vidu da su se u Vukovar vratile uglavnom starije generacije i da se 70% studenata koji studiraju izvan naše županije ne vraća.S obzirom na ovako značajan odljev stručnih kadrova, vrlo je teško naći visokoobrazovanu osobu sa potrebnim iskustvom.

Vukovar opterećuje i izuzetno visoka stopa nezaposlenosti od 36%, nepostojanje slobodnih građevinskih parcela, prostorna ograničenost i nedostatak pretovarnih uređaja u Luci Vukovar, nedostatak slobodnih poslovnih prostora u centru Grada, nedostatak visokoobrazovanog kadra i dr.

Podaci o stanovništvu u Vukovaru

Vukovar je po popisu stanovnika iz 1991. godine imao 46.000 stanovnika, od kojih 48% Hrvata, 32% Srba, 12% Jugoslavena i neizjašnjenih i 8% manjina. Po popisu 2001. godine Vukovar bilježi 31.500 stanovnika, od kojih 58% Hrvata, 32% Srba i 10% ostalih. U trenutnku popisa je bilo još uvijek oko 8.000 prognanih Vukovaraca koji su bili obuhvaćeni ovim popisom.

Danas (2003.) se pretpostavlja da u Vukovaru živi oko 27.000 stanovnika. Prognanika je oko 8.000, ali temeljem statističkih procjena oko 30% prognanika se najvjerojatnije neće niti vratiti u Vukovar.

Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podružnice Vukovar, sa danom 31.12.2003. godine bilo je prijavljeno 3.480 nezaposlenih Vukovaraca, što čini stopu od 36%. Od ovog broja 1.973 su žene. Prema obrazovnoj strukturi, 53 je sa VSS, 129 VŠS, 854 SSS, 1.192 kv, te 1.252 NKV, PKV i NSS.

Na području Vukovarsko-srijemske županije stopa nezaposlenosti je 37,6%, a na razini RH je 22%.